Analiza pitanja i zadataka u udžbenicima povijesti za šk. god. 2019./2020. izrađenima prema kurikulumu nastavnoga predmeta Povijest za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj

Ovaj diplomski rad bavi se analizom pitanja iz udžbenika izrađenih prema kurikulumu Povijesti odobrenom u ožujku 2019. godine. Cilj analize je na temelju revidirane Boomove takosonomije vidjeti potiču li postavljena pitanja razvoj viših kategorija znanja i razina kognitivnih procesa ili se i dalje od učenika traži samo definiranje ili „štrebanje“ velike količine informacija. U analizu su uključeni udžbenici za peti razred osnovne škole i prvi razred gimnazije, koji su po prvi puta bili u upotrebi u školskoj godini 2019./2020. To znači da je ukupno analizirano šest udžbenika – tri za peti razred osnovne škole i tri za prvi razred gimnazije. Pitanja u svakom udžbeniku preuzeta su iz istih nastavnih cjelina – iz onih koje se bave poviješću antičkog Rima. Prvo su analizirani i prikazani podaci za udžbenike namijenjene petom razredu osnovne škole, a zatim i za udžbenike namijenjene prvom razredu gimnazije. Provedena analiza pokazala je da se postavljena pitanja i dalje u najvećoj mjeri mogu svrstati u dvije najosnovnije ćelije taksonomske tablice – ćelije A1 i A2. Nailazi se i na pitanja koja potiču razvoj viših kategorija znanja i razina kognitivnih procesa, ali ona su zastupljena u vrlo maloj mjeri. Podaci dobiveni kroz ovdje provedenu analizu uspoređeni su i s podacima iz ranije provedenih analiza ranijih izdanja udžbenika za peti razred osnovne škole i prvi razred gimnazije. Usporedba pokazuje kako manjih pomaka u kvaliteti postavljanja pitanja ipak ima. Naime, u udžbenicima izrađenima prema novom kurikulumu u većem su broju zastupljena ona pitanja koja imaju naznake za razvojem viših kategorija znanja, nego što je to bio slučaj u ranijim izdanjima istih udžbenika. No, mjesta za pomak i dalje ima te ostaje otvorena mogućnost da će novija izdanja udžbenika izrađenih prema kurikulumu Povijesti dati bolje rezultate i pokazati veći pomak u kvaliteti postavljenih pitanja This thesis takes on the analysis of questions in textbooks made after the History curriculum, approved in March of 2019. The goal of the analysis is to, based on the revised Bloom taxonomy, see whether the presented questions encourage development of higher categories of knowledge and dimensions of cognitive processes, or whether the only thing expected from pupils is still only to define or blindly retain a greater amount of information. Included in the analysis are textbooks for 5th and 9th grade (the latter used in gymnasiums), first used in the school year of 2019/2020. Six textbooks in total have been analyzed – three for 5th grade and three for 9th grade. The questions were taken from each textbook from the same units – those that pertain to history of ancient Rome. Data taken from 5th grade textbooks has been analyzed and shown first, followed by data from 9th grade textbooks. The conducted analysis has shown that the given questions can mostly still be categorized into only two most basic categories of the taxonomy chart – A1 and A2. Also found were questions that encourage the development of higher categories of knowledge and dimensions of cognitive processes, but only in small quantity. The data gained through this analysis have been compared to data from earlier completed analyses of earlier editions of 5th and 9th grade textbooks. The comparison has shown that there are still some minor improvements in the quality of questions presented. In fact, in textbooks that were made after the new curriculum, there is a larger number of questions and assignments that can be put in higher categories of knowledge and cognitive processes than was the case with earlier editions of same textbooks. However, there is still room for improvement, along with the possibility that forthcoming editions of textbooks made after the History curriculum will give better results and show a bigger step forward in the quality of presented questions.