• Digital Humanities and Cultural Heritage
• University of Zadar Institutional R... close

Tema ovoga rada je pregled očuvanja nematerijalne kulturne baštine putem projektnih natječaja na području Zadarske županije na primjeru ojkanja. Na temelju terenskog istraživanja u Lišanima Ostrovičkim, odgovorio sam na istraživačko pitanje kako financiranje putem projektnih natječaja utječe na očuvanje nematerijalne kulturne baštine. "Glazbeni izričaj ojkanja" je 2010. godine upisan na UNESCO-ovu Listu nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita. KUD Sv. Nikola Tavelić iz Lišana Ostrovičkih je 2011. pokrenuo manifestaciju posvećenu očuvanju ojkanja pod nazivom Večer ojkavice. Na temelju razgovora s članovima KUD-a Sv. Nikola Tavelić i pregleda literature, nastojao sam razumjeti na koje načine lokalna zajednica nastoji očuvati svoju nematerijalnu kulturnu baštinu i na koje se državne i lokalne projekte prijavljuju kako bi osigurali financijsku potporu. Također, u ovom radu prikazujem zakonodavni okvir očuvanja kulturne baštine u Republici Hrvatskoj, a na međunarodnom nivou, pregled UNESCO-ove Konvencije o zaštitine materijalne kulturne baštine, te problematiziram pitanje održivog upravljanja nematerijalnim kulturnim dobrima, uz konkretne prijedloge kako očuvati ojkanje u Lišanima. The main goal of this paper was to provide an overview of safeguarding of intangible cultural heritage through financial grants in Zadar County, based on the 'ojkanje' example. This research project was based on the field results from Lisani Ostrovacki, answering the key question how does financing through grants influence the safeguarding of local community's155 intangible cultural heritage. In 2010, Ojkanje singing was placed on the UNESCO's „List of intangible cultural heritage in need of urgent protection“.In 2011, the KUD St. Nicola Tavelic from Lisana Ostrovackih, initiated „Ojkavice Evening“ manifestation dedicated to safeguard ojkanje singing. Based on interviews with members of KUD, and literature review, this project provides asesment of safeguarding practices and grant applications on local, and national levels. In addition, this project provides an overview of legal framework for safeguarding intangible cultural heritage in Republic of Croatia, and analysis of UNESCO's Convention for safegurading intangable cultural heritage. In conclusion, this paper provides concrete suggestions how to sustainably safeguard ojkanje singing in Lisani.

Public libraries as heritage institutions have the task of identifying, collecting, preserving and making available cultural heritage in order to strengthen the cultural identity and history of the people, transfer knowledge and connect the user community, but also to connect those potential. The aim of this paper is to identify the types of activities carried out in public libraries in Croatia on the example of traditional food in order to preserve and promote such knowledge and skills. The purpose of this paper is to point out the importance of traditional food as part of the intangible cultural heritage in Croatian public libraries. Narodne knjižnice kao baštinske ustanove imaju zadatak identificirati, sakupljati, očuvati i učiniti dostupnim kulturnu baštinu u svrhu jačanja kulturnog identiteta i povijesti naroda, prijenosa znanja te povezivanja zajednice korisnika, ali i onih potencijalnih. Cilj rada je identificirati vrste aktivnosti koje se provode u narodnim knjižnicama u Hrvatskoj na primjeru tradicionalne prehrane u svrhu očuvanja i promocije takvih znanja i vještina. Svrha je rada ukazati na važnost tradicionalne prehrane kao dijela nematerijalne kulturne baštine u hrvatskim narodnim knjižnicama.

In this diploma paper entitled Boat Marathon as Intangible Cultural Treasure the Boat Marathon is represented as anevent of great significance for the Neretva Valley. Terms related to intangible cultural heritage are analysed, as well as all conditions that need to be fulfilled in order for an event to become a cultural treasure.Boat Marathon as a potential intangible cultural treasure is analysed in the paper together with criteria that the Marathon ought to meet in order to become one. This imposes the question whether the Marathon participants would want the Marathon to become cultural treasure, or the goal is somewhat different. Also, questions related to participants, issues, policy and heritage are being answered. Furthermore, changes that occurred in the Marathon throughout the course of time and their causes are being analysed. The question that imposes is the preservation of this event, so it is of great importance to examine in what way the Marathon is being protected. U diplomskom radu pod nazivom Maraton lađa kao nematerijalno kulturno dobro predstavlja se maraton lađa kao manifestacija koja je veoma značajna za dolinu Neretve. Analiziraju se pojmovi nematerijalne kulturne baštine te što uvjetuje to da se određena manifestacija proglasi kulturnim dobrom što je u ovom radu maraton lađa. Također se samim tim nameće pitanje imaju li sudionici maratona želju da bi maraton postao kulturno dobro ili je cilj maratona usmjeren na nešto drugo. Odgovara se na pitanja vezana za aktere, dionike maratona, konflikte, politiku, nasljeđe, promjene do kojih je došlo tijekom godina u samom ovom događaju i što je do njih dovelo. Jedno od pitanja koje se nameće je očuvanje ovog događaja i važno je propitati na koji se način to radi.

In this paper we are trying to review the importance of Croatian cultural heritage, especially the intangible cultural heritage, and to make more consciousness about heritage conservation. There are many traditional Croatian toys which are mostly displayed in the Ethnographic Museum located in Zagreb. Most of these traditional Croatian toys are no longer made, except for the wooden toys of Hrvatsko zagorje which are also included in the UNESCO Representative List of the Intangible Cultural Heritage of Humanity. It is very important to make children more conscious about the richness of the cultural heritage of Croatia and also of the others heritages all over the world. In the Curriculum of Art in elementary school Traditional Croatian Toys can be used as motivation in almost every curricular subject. In this research, the participants were primary school students. Through the motives of Traditional Children's Toys, which were relatively unknown to students, students were shown specific subjects of Arts and Crafts – Design. This was used to establish if these toys have a positive impact on students and their consciousness of cultural heritage. In this research students had a chance to see photos of toys which were once hand-made, and some toys which are still made today. Most of the students did not see these toys live. In this way students had a chance to learn something about Croatian Heritage through these toys and learn the specificities of the regions which they are coming from. In teaching there should be more visits to museums and other cultural places which will have positive impact to students and make them more conscious about heritage conservation. U ovom radu se nastoji osvrnuti na važnost kulturne baštine Hrvatske, tj. one nematerijalne, te pobuditi svijest za očuvanjem iste. Hrvatske tradicionalne igračke sadrže velik opus igračaka od kojih se najviše njih čuva u Etnografskom muzeju u Zagrebu. Većina hrvatskih igračaka se više danas ne proizvodi, dok je tek izrada drvenih igračaka Hrvatskog zagorja sačuvana do danas i uvrštena na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Kod djece je potrebno pobuditi svijest o bogatstvu kulturne baštine kako Hrvatske, tako i drugih krajeva svijeta. U okviru Nastavnog plana i programa za Likovnu kulturu u razrednoj nastavi hrvatske tradicionalne igračke kao poticaj se mogu upotrijebiti u gotovo svim temama. U provedenom istraživanju sudjelovali su učenici od prvog do četvrtog razreda osnovne škole. Kroz motive tradicionalnih hrvatskih igračaka, koje su učenicima relativno nepoznate, nastojalo se obraditi određene teme Nastavnog plana i programa s područja Primijenjene umjetnosti – Dizajna, te utvrditi hoće li te igračke poticajno djelovati na učenike ili ne, kao i pobuditi svijest za očuvanjem kulturne baštine kod učenika. Učenici su u ovom istraživanju imali priliku vidjeti fotografije igračaka koje su se nekada izrađivale ručno, a neke od njih se proizvode i danas. Većina učenika prikazane igračke ipak nikada nije imala prilike vidjeti uživo. Učenici su tako imali priliku saznati nešto o prikazanoj hrvatskoj igrački, ali i specifičnostima kraja iz kojeg dolaze. U nastavu bi trebalo uvesti što više posjeta muzejima i drugim kulturnim mjestima koja će poticajno djelovati na učenike, te u njima pobuditi svijest za očuvanjem baštine.

The topic of this master's thesis is the cultural heritage of the Lower Neretva region in the context of teaching primary school subject – Nature and society. The Lower Neretva region consists of seven administrative units - three towns: Metković, Opuzen and Ploče and four municipalities: Kula Norinska, Zažablje, Pojezerje and Slivno. This region covers 412.56 km², which is a total of 23.15% of the area of Dubrovnik-Neretva County. During the process of writing this master's thesis, various scientific literature and internet sources related to this region and its cultural heritage were used. The methodology of this paper consists of qualitative text analysis for the purpose of data collection in accordance with scientific standards for scientific review. The paper analyzes the tangible and intangible cultural heritage, an extracurricular lesson named as “In the Native Museum” and a teaching projects that contains the heritage elements of the Lower Neretva region. An important role in upbringing and education has the development of the pupils' awareness of the cultural and natural featuers of the region of their living. In order to develop awareness, it is necessary to conduct Homeland educational contents, organize projects and include content by which students will learn about the specific features of their region. Tema ovog diplomskog rada je kulturna baština Donjoneretvanskog kraja u kontekstu nastave Prirode i društva. Donjoneretvanski kraj se sastoji od sedam jedinica lokalne samouprave, tri grada: Metković, Opuzen i Ploče te četiri općine: Kula Norinska, Zažablje, Pojezerje i Slivno. Površina područja iznosi 412,56 km2, što je ukupno 23,15% površine Dubrovačko-neretvanske županije. Tijekom izrade diplomskog rada, korištena je znanstvena literatura i internetski izvori vezani uz prostor i kulturnu baštinu Donjoneretvanskog kraja. Od metodoloških postupaka, korištene su metode kvalitativne analize teksta u svrhu prikupljanja podataka u skladu sa znanstvenim standardima za pregledni znanstveni rad. Rad analizira materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu, te je osmišljen izvanučionički nastavni sat „U zavičajnom muzeju“ i nastavni projekti koji sadržavaju baštinske sadržaje Donjoneretvanskog kraja. Važnu ulogu u odgoju i obrazovanju ima razvitak učeničke svijesti o kulturnim i prirodnim značajkama zavičaja u kojem žive. Kako bi se svijest razvila, potrebno je provoditi zavičajnu nastavu, organizirati projekte i uključivati sadržaje kojim će učenici spoznati specifična obilježja svog zavičaja.